
23 tra Višedimenzionalna priča o unosu hrane
Znanost o prehrani nije jedno-dimenzionalna priča. To je znanstveno polje u kojem se biologija, kemija, životni stil i rad na sebi spajaju na vrlo specifičan i individualan način kod svakoga od nas. Stoga ne samo da je važno zatražiti savjet od stručne prehrambene struje već i osvijestiti da posjedujemo i osobnu moć, mudrost te iskustvo koje smo do sada sami stekli o svome tijelu.
Većina nas živi u stanju kroničnog stresa i stoga jedva da isti primjećujemo jer stres postaje stanje u kojemu smo gotovo – navikli biti. Jedna od auto-pilot reakcija na stres je prebrzo konzumiranje hrane.
Kada govorimo kako izgubiti suvišne kilograme većina se fokusira na uvriježene principe: jedi manje – vježbaj više. No, rijetko obraćamo pažnju koliko brzo jedemo. Istraživanje objavljeno 2009. godine u časopisu za kliničku endokrinologiju i metabolizam pokazalo je da ukoliko imamo naviku brzo konzumirati obrok, takva navika dugoročno korelira s dobivanjem na težini, višom razinom glukoze u krvi i širim strukom. Studija osim što napominje da suvremeni trend odvajanja premalo vremena prilikom konzumacije objeda nije rješenje, naglašava važnost odabira zdravih uravnoteženih prehrambenih opcija.
Iz prethodno navedenog nameće se pitanje što i kako konzumirati? U svakoj većoj provedenoj studiji koja uspoređuje dugogodišnje prehrambene navike kod nacija tzv. zapadnjačkog načina života koje većinom konzumiraju prerađene proizvode (pekarski proizvodi, gotova ili polugotova jela) u odnosu na tradicionalniji pristup hranjenju prednost je svakako dana prehrambenim navikama tradicionalnog pristupa, poput pripreme svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, te općenito lokalno uzgojene hrane.
I konačno moć koje ima okolina na nas imati će u određenoj mjeri utjecaj na brzinu apsorpcije unesenih hranjivih tvari te probavu u cijelosti kao i na sposobnost sagorijevanja kalorija, dok s druge strane hrana koju volimo i koja je ukusno servirana za stolom predstavlja primjer utjecaja cefalične faze jedne od preliminarnih faza u procesu probave hrane koja započinje još u mozgu, a povezana je sa jednostavnije rečeno užitkom, okusom hrane, zadovoljstvom te vizualnom stimulacijom obroka.
Dakle, um i tijelo nisu odvojeni jedno od drugog te postoji snažna enegetska spona između njih stoga je važno stvoriti okruženje koje nam odgovara, koje nas opušta te omogućava da istinski bez užurbanosti uživamo u kvalitetno pripremljenom obroku.
Okvirni primer dnevnog jelovnika:
DORUČAK
Fritaja s tikvicama i listićima tvrdog sira poslužena s cherry rajčicama, jogurt
UŽINA
Domaći pečeni hruskavi musli od žitarica i sjemenki narezan na prutiće i poslužen s kivijem
RUČAK advanced systemcare pro crack adobe xd crack alterpdf pro crack
Juha od rajčice. Domaće pripremljeni hruskavi riblji odrezak sa sezamom poslužen brokulom na lešo s krumpirom i grah salatom
DESERT
Pita od malina i jabuka s komadićima čokolade
VEČERA
Sendvič od purećih prsa s mozzarelom, listom zelene salate, naribanom mrkvom i svježim krastavcem. Kefir
Hrvojka Becker, inženjer preh.teh.,nutricionist aiseesoft mts converter crack
certificirani Metabolic Balance® terapeut