30 stu Sporije konzumiranje hrane i kalorija

Možemo li sporijim unosom hrane unijeti manje kalorija? Istraživači sa sveučilišta Rhode Island vrednovali su stopu utjecaja prehrane na unos kalorija. U tu svrhu, na 30 zdravih žena u dobi od 18 do 48 godina vršeno je ispitivanje, i to u tri faze. Pri prvom su posjetu u danom upitniku ispitanice odgovarale na pitanja o svom zdravstvenom statusu, prehrambenim navikama i eventualnim ograničenjima te oscilacijama u tjelesnoj težini. U naredna dva posjeta sudionice su zamoljene da pojedu prethodno pripravljen ručak, pri čemu je jedna grupa morala pojesti ručak brzo, a druga je zamoljena da jede sporije. Brza konzumacija podrazumijevala je veći pribor za jelo i hranjenje bez stanki između zalogaja. Kod ‘sporih’ uvjeta konzumiranja hrane koristio se mali pribor za jelo (male žlice), a sudionice su morale između zalogaja odložiti žlicu i zalogaj prožvakati 20 do 30 puta. Glad, sitost, žeđ i želja za hranom ocjenjivali su se u redovitim intervalima prije, tijekom i nakon obroka. Premda je obrok trajao 20 minuta dulje, rezultati studije su otkrili da su ispitanice unijele manje kalorija (579 kcal u odnosu na 646 kcal) i manje zalogaja (399 g u odnosu na 445 g). U zaključku ovog istraživanja stoji da sporija prehrana pridonosi manjem energetskom unosu u zdravih žena. Očekuje se druga faza istraživanja, gdje će se kroz neko duže razdoblje testirati vrijede li prvotno dobiveni rezultati za cjelokupnu populaciju i različite vrste obroka, piše Jurnal of the American Dietetic Association

www.zdravaprehrana.info