Tim znanstvenika s King’s College u Londonu izjavili su da je uzimanje u obzir “biološke dobi” korisnije od informacije o datumu rođenja. No, njihova studija objavljena u stručnom časopisu Genome Biology, ne pruža nikakve naznake o tome kako bi se proces starenja mogao usporiti.

Test traži “potpis starenja” u stanicama tijela uspoređujući ponašanje 150 gena. Inicijalno je bio razvijen na temelju usporedbe 54.000 markera genske aktivnosti u zdravih osoba u dobi od 25 i 65 godina koje većinom vode sjedalački način života, da bi na kraju izbor pao na 150 gena.

Znanstvenici su objasnili da su zdravlje i starenje dva odvojena entiteta. I dok neke odluke o životnom stilu kao što je, primjerice, provođenje čitavog dana na kauču, mogu biti loše za naše zdravlje, one se ne pojavljuju kao čimbenici koji utječu na brzinu starenja tijela. Britanski znanstvenici vjeruju da bi kombinacija čimbenika životnog stila i biološke dobi dala precizniju sliku zdravlja osobe.

Tim znanstvenika isprobao je test na uzorcima dvije grupe muškaraca u dobi od 70 godina iz Švedske. Istraživali su tko je stario zdravo, a tko vrlo ubrzano te su bili u stanju predvidjeti tko će umrijeti u sljedećih nekoliko godina.

“Mogli smo identificirati ljude koji gotovo nisu imali šanse umrijeti u tom razdoblju, a s druge strane bili su oni s gotovo 45 % vjerojatnosti da će umrijeti” izjavio je prof. Timmons za BBC. U planu je isprobavanje testa na području transplantacije organa u Velikoj Britaniji kako bi se otkrilo mogu li osobe koje su po godinama života stare, ipak donirati organe.

Znanstvenici su također istaknuli da bi test mogao utjecati na programe prevencije karcinoma jer bi osobe koje ubrzano stare trebalo testirati u mlađoj životnoj dobi.
Test može biti koristan alat u predivđanju demencije, istaknuo je prof. Timmons. Mogao bi se koristiti u kombinaciji s drugim testovima koji se koriste u identifikaciji onih s najvećim rizikom razvoja neurodegenerativnih bolesti, pa bi te osobe trebalo uključiti u klinčka ispitivanja.

“Ono što nam je doista potrebno u ovom trenutku su alati kojima ćemo identificirati osobe s najvišim rizikom u razdoblju od 10, 20 godina i vjerujemo da će na ovom području naš rad imati najveći utjecaj”, rekao je Timmons.

Znanstvenici su svjesni da bi mogućnost utvrđivanja biološke dobi mogla imati opsežne posljedice, od utjecaja na mirovine do premija osiguranja. Ipak, smatraju da nas se ionako već danas ocjenjuje prema životnoj dobi, pa bi ovo naprosto mogao biti pametniji način takvog ocjenjivanja.