29 svi Quinoa (kvinoja)

Kvinoja povjesno pripada području Južne Amerike, Andama gdje je uz kukuruz bila jedna od dvije tada najpoželjnije namirnice biljnog porijekla bogate energijom i nutritivnim svojstvima. U današnje se vrijeme najviše uzgaja u Južnoj Americi, ali radi svojih nutritivnih značajki postaje namirnica koju sve češće počinju uzgajati poljoprivrednici u Evropi i Indiji. Iako često kategorizirana kao cijelovita žitarica, genetski se razlikuje od kukuruza ili pšenice. Zapravo, kvinoja pripada porodici lisnatog povrća kao što su špinat ili blitva, a ono što je još uvijek nedovoljno poznato jest da je njezino lišće također jestivo i hranjivo. No, kvinoja sadrži sve vrline cijelog zrna – pomaže u kontroli kolesterola te pomaže poboljšati funkciju krvožilnog sustava. Istraživanjem antioksidanasa i fitonutrijenata prisutnih u kvinoji posebice su u značajnom udjelu prisutni flavonoidi poput kvercetina i njihova glikozida kemperola. Općenito, udio flavonoida u kvinoji je gotovo veći nego u flavonoidima bogatoj namirnici poput brusnice. Osim toga studije o kvinoji pokazale su prisustvo velikog broja fitonutrijenata koji sadrže antiupalna svojstva, odnosno smanjeni rizik na upalne reakcije nastale kao posljedica metaboličkog sindroma. Radi se o protuupalnim komponentama hidroksibenzojevoj kiselini (salicilna kiselina), hidroksicinaminskoj kiselini, te flavonoidu kvercetinu, i glikozidima kemperolu i saponinu. U odnosu na žitarice kao što je pšenica, kvinoja sadrži višestruko nezasićene masne kiseline i može pružiti vrijedne količine lipida važne za zdravlje srca. Tu su prisutne masne kiseline protuupalnih svojstava : omega-3-masne kiseline (alfalinolenska kiselina) koje proizvode prostaglandine koji smanjuju upalu, proširuju krvne žile, smanjuju koagulaciju krvi i nivo štetnog LDL-kolesterola, a istovremeno podižući HDL tzv.dobri kolesterol. Termička obrada kvinoje (pirjanje, kuhanje i blanširanje) neće umanjiti kvalitetu njezina nutritivnog sastava. Većina rezultata dobivenih temeljem provedenih studija vezanih uz ovu biljku temeljena je na ispitivanjima provedenim na životinjama (istraživanja na štakorima pokazuju da se dnevnim unosom kvinoje smanjuju upalni procesi adipocitnog tkiva (stanice masnog tkiva) i regije crijeva), stoga za  vjerovati je kako su preliminarni pokazatelji za ljude vrlo obećavajući.

Hrvojka Becker, ing.prehrambeni tehnolog

www.zdravaprehrana.info