Zdrave prehrambene navike tijekom ranog djetinjstva od vitalnog su značaja za uspostavljanje pravilnog rasta i razvoja djeteta, stoga je svakako važno znati što, koliko i na koji način valja ponuditi djetetu. Inzistiranje na uravnoteženom jelovniku neophodno je i za imunitet, fizički i mentalni  razvoj te smanjenje rizika od kroničnih bolesti koje se mogu pojaviti kasnije u životu. Zdravstveni djelatnici, odgajatelji i svakako roditelji moraju biti svjesni da poremećaji u prehrani nose sa sobom niz sekundarnih problema, kao što su karijes, alergija, anemija, zaostajanje u rastu, pretilost, bulimija, anoreksija. Stoga je potrebno na vrijeme uočiti problem. Namirnice koje čine zdravu prehranu za djecu uključuju voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, mliječne proizvode te nemasne izvore proteina (krto meso).

Mala djeca i predškolci rastu sporije od djece školske dobi. Međutim, treba im dovoljno kalorija, odnosno ‘goriva’ kako za igru, tako i za njihove različite faze rasta. Porcije ove djece moraju biti četvrtina do trećina veličine porcije odraslog čovjeka. Vrijeme objeda treba biti ugodno i za vas i za vaše djete, a ne izvor konstantne borbe. Kako bi bili sigurni da će vaše dijete pojesti dovoljno, ne dozvolite mu da uz obrok pije previše tekućine, prije svega mlijeka, soka ili čak vode, jer će ga ona zasititi prije nego što uspije zadovoljiti svoju glad tzv.krutom hranom. Također, izbjegavajte davati prevelike količine slatkog deserta, slatkog bezalkoholnog pića, žitarica obogaćenih prevelikom količinom šećera, bombona i sl. Ukoliko je to moguće, pokušajte ih gotovo u potpunosti izbaciti iz svakodnevne prehrane, jer ove namirnice imaju malu ili gotovo nikakvu prehrambenu vrijednost i brzo će zasititi vaše dijete, ostavljajući vrlo malo prostora za hranjive tvari koje ste im naumili servirati. Reducirajući navedene slatke namirnice dijete će u potrazi za istima nakon nekog vremena posegnuti za zdravim slatkim namirnicama, kao što je primjerice voće, što je svakako zdravija opcija i dugoročno odlična navika. Roditelji su često u brizi – jede li moje dijete dovoljno i trebam li se zabrinuti ukoliko ne jede dovoljno. Odgovor na ovo često postavljano pitanje jest da najčešće nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Naime, djeca će uglavnom jesti kada su gladna, odnosno prestati jesti kada osjećaju sitost. Mala djeca ne trebaju puno hrane i općenito će dobiti što njihovo tijelo traži, posebice ukoliko je prehrana djeteta raznolika. Međutim, i ovdje u zaključivanju treba bi prezan, jer je ključna stvar individualan pristup. U svakom slučaju, ukoliko ste zabrinuti, svakako se obratite pedijatru.

Dječji obroci  

Djeca najbolje funkcioniraju ukoliko im ponudite pet malih obroka tijekom dana. Dječji se apetit mijenja iz dana u dan, što je sasvim normalno, stoga, da bi stimulirali dobar apetit potičite djetetovu aktivnost. Ponajbolje je ukoliko se ta aktivnost događa vani, na svježem zraku. Također, bitno je prepoznati umor. Djeca neće jesti ukoliko su umorna. Neka raspored obroka i vrijeme za igru ili neke dodatne obveze u koje je uključeno vaše dijete budu u skladu s predhodnom napomenom. Također, prema nekim istraživanjima nije uputno davati razne snekove otprilike sat vremena prije glavnog obroka. Zapamtite, dokle god dijete raste i razvija se normalno, ono dobiva dovoljno kalorija. Najčešće se povećani unos hrane kod djeteta može povezati sa neposredno povećanom intencijom rasta. Za djecu vrtićke dobi uobičajena su 3 glavna i 2 manja obroka:**

zajutrak…… 10% energije

doručak…… 25% energije

ručak……..35% energije

užina…… .10% energije

večera……..20% energije

Za zajutrak se preporučuje kombinirati tople napitke s raznim vrstama peciva, kruha, žitnih pahuljica i sl.

Doručak – topli napitak te sir, namazi, jaja, voće, marmelade, mesne prerađevine i sl.

Ručak – juha, miješana variva, prilozi od tijesta, krumpira ili povrća u kombinaciji s mesom, ribom i salatom.

Užina – na mliječnoj bazi (jogurti, prehranadjecaprehranadjeca pudinzi), voće i sl.

Večera – kombinacija jela od povrća, mesnih prerađevina, žitarica; znači uglavnom lakoprobavljiva hrana.

Kojih se smjernica držati kako bi postigli zdrav i uravnotežen obrok:**

* temeljiti prehranu na cjelovitim žitaricama, sezonskom  voću i povrću

* uvoditi sve vrste mahunarki kao i one koje su se do sada koristile tek sporadično

* u skupini mesa prednost dati lakoprobavljivim vrstama poput peradi, kunićevine, teletine i janjetine

* u skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima, a minimalni udio mliječne masti  određen je za svaku pojedinu dob i valja se držati tih preporuka

* izvori masnoća koje valja koristiti bogati su nezasićenim, a siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslinovo, bučino ili repičino ulje)

* valja voditi brigu o adekvatnom unosu vode

* uključenost roditelja vrlo je bitan čimbenik, kao i atmosfera tijekom objeda

* raznolikost jelovnika i receptura svakako će unijeti  živost za vaš stol.

Priprema i termička obrada svježih namirnica u konačnici nosi sa sobom ukusan obrok, ali i mogućnost gubitka većeg udjela   vitamina i minerala u namirnici.

Savjeti za očuvanje hranjivih tvari prilikom obrade voća i povrća** 

* Voće i povrće sadrži 80 do 90% vode, a što je veći udio vode namirnica je osjetljivija na uvjete skladištenja.

* Tijekom samo 24 sata skladištenja, lisnato povrće poput špinata, blitve i zelene salate gubi i do 40% svoje količine vitamina,  a tijekom 48 sati i do 80%.

* Povrće ne treba držati predugo u vodi kod postupka pranja, jer time nakon 15 min. u vodi gubi i do 30% količine vitamina C.

* Količina vitamina niacina, riboflavina i folne kiseline veća je u ljusci nego u mesnatom dijelu, stoga, kad god je to moguće, povrće (rajčice, tikvice) nemojte guliti. Krumpir kuhajte u  ljusci.

* Prilikom kuhanja količina vitamina C u povrću smanjuje se prosječno za polovicu.

* Držanje na toplom prvenstveno znači gubitke vitamina C, B i B2, dok su vitamini topivi u mastima nešto stabilniji na povišenim temperaturama, mada su osjetljiviji na izloženost svjetlu i zraku.

* Za razliku od vitamina, minerali su nešto stabilniji te se njihov udio u namirnici bitnije ne mijenja tijekom termičkog tretiranja.

Zaključak

Ključni čimbenik u promicanju cjeloživotne zdrave prehrane kao zalog za daljnji kvalitetan rast i razvoj našeg djeteta jest pravilan utjecaj roditelja, edukacija u  vrtićima i kasnije u školi.

Djeca vrtićke dobi nikad nisu premala da bi se uspostavio temelj dobre prehrane i zdravih prehrambenih navika, a jedan od najboljih načina jest da ih na raznorazne načine uključimo u taj proces. Stoga valja uživati u hrani zajedno s našim mališanima, dopustiti im da ponekad sudjeluju u izboru zdravih namirnica tijekom kupovine i dozvoliti im svremena na vrijeme da nam ‘pomognu’ oko spravljanja jela. Uživanje u dobroj hrani i dobrom društvu u tom slučaju je zagarantirano.

Hrvojka Becker,ing.preh.tehnolog

**Vučemilović, Šisler; Prehrambeni standard za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću