Prehrana djece predškolske dobi

10 srp Prehrana djece predškolske dobi

Pravilne prehrambene navike tijekom ranog djetinjstva od vitalnog su značaja za uspostavljanje pravilnog rasta i razvoja djeteta te je svakako važno znati što, koliko i na koji način valja ponuditi djetetu. Osiguranje uravnotežene prehrane neophodno je i za imunitet, fizički i mentalni razvoj te smanjenje rizika od kroničnih bolesti vezanih uz nepravilnu prehranu koje se mogu pojaviti kasnije u životu. Roditelji, odgajatelji te zdravstveni djelatnici svakako moraju biti svjesni da poremećaji u prehrani nose sa sobom niz sekundarnih problema, kao što su karijes, anemija, zaostajanje u rastu, pretilost, bulimija, anoreksija, poremećaji u ponašanju. Stoga je potrebno osigurati pravilnu i uravnoteženu prehranu djeteta te na vrijeme uočiti problem. Namirnice koje čine pravilnu prehranu za djecu uključuju voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, ribu, jaja, mliječne proizvode te nemasne izvore proteina (krto meso).

Predškolarci rastu sporije od djece školske dobi. Međutim, treba im dovoljno energije, odnosno ‘goriva’ kako za igru, tako i za njihove različite faze rasta. Veličine serviranja obroka predškolske djece trebaju biti četvrtina do trećina veličine porcije odraslog čovjeka. Kako bi bili sigurni da će vaše dijete pojesti dovoljno, ne dozvolite mu da prije ili uz obrok pije previše tekućine, prije svega mlijeka, soka ili čak vode, jer će ga ono zasititi prije nego što uspije zadovoljiti svoju glad obrokom. Također, izbjegavajte davati prevelike količine slatkog deserta, slatkog bezalkoholnog pića, žitarica obogaćenih velikom količinom šećera, bombona i sl. Ukoliko je to moguće, pokušajte ih gotovo u potpunosti izbaciti iz svakodnevne prehrane, jer ove namirnice imaju malu ili gotovo nikakvu prehrambenu vrijednost i brzo će zasititi vaše dijete, ostavljajući vrlo malo prostora za cjelovite obroke, odnosno hranjive tvari koje ste djetetu naumili ponuditi. Reducirajući navedene slatke ili slane (grickalice, pekarske proizvode od bijelog brašna..) namirnice dijete će u potrazi za istima, ukoliko mu se ponudi, nakon nekog vremena posegnuti za primjerice voćem ili jogurtom, domaćim integralnim keksom ili kolačem, što je svakako zdravija opcija i dugoročno dobra navika. Vrijeme objeda treba biti ugodno i za vas i za vaše djete, a ne izvor konstantne borbe. Roditelji su često u brizi, pitajući se jede li moje dijete dovoljno i trebam li se zabrinuti ukoliko ne jede dovoljno. Odgovor na ovo često postavljano pitanje jest da najčešće nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Naime, djeca će uglavnom jesti kada su gladna, odnosno prestati jesti kada osjećaju sitost. Mala djeca ne trebaju puno hrane i općenito će dobiti što njihovo tijelo traži, posebice ukoliko je prehrana djeteta raznolika. Međutim, i ovdje u zaključivanju treba bi oprezan, jer je ključna stvar individualan pristup. U svakom slučaju, ukoliko ste zabrinuti, svakako se obratite pedijatru ili stručnjaku educiranom na području prehrane.

Dječji obroci  

Djeca najbolje funkcioniraju ukoliko im ponudite pet manjih obroka tijekom dana. Dječji se apetit mijenja iz dana u dan, što je sasvim normalno, stoga, da bi stimulirali dobar apetit potičite djetetovu aktivnost. Ponajbolje je ukoliko se ta aktivnost događa vani, na svježem zraku. Također, bitno je prepoznati umor i reagirati na vrijeme. Djeca najčešće neće jesti ukoliko su umorna. Neka raspored obroka i vrijeme za igru ili neke dodatne obveze u koje je uključeno vaše dijete budu u skladu s predhodnom napomenom. Dobro je da dijete ima dnevnu rutinu, tako će lakše prihvaćati dnevne obroke i međuobroke. Također, prema nekim istraživanjima nije uputno davati neodgovarajuće međuobroke (energetske, slatke itd) otprilike sat vremena prije glavnog obroka. Zapamtite, dokle god dijete raste i razvija se normalno, ono dobiva dovoljno energije. Najčešće se povećani unos hrane kod djeteta može povezati sa neposredno povećanom intencijom rasta. Za djecu predškolske dobi preporučaju su 3 glavna i 2 manja obroka:

zajutrak…… 10% cjelodnevne energije

doručak…… 25% cjelodnevne energije

ručak………..35% cjelodnevne energije

užina……… .10% cjelodnevne energije

večera….…..20% cjelodnevne energije

Kojih se smjernica držati kako bi postigli zdrav i uravnotežen obrok?

* temeljiti prehranu na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću

* uvoditi različite vrste mahunarki kao i one koje smo koristili tek sporadično

* u skupini mesa prednost dati lakoprobavljivim vrstama poput peradi, kunićevine, teletine i janjetine

* u skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima, a minimalni udio mliječne masti određen je za svaku pojedinu dob i valja se držati tih preporuka

* izvori masnoća koja se preporuča neka budu bogati nezasićenim (maslinovo, bučino ili repičino ulje), a siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslac, svinjska mast)

* valja voditi brigu o odgovarajućem unosu vode

*Izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 121/07).

Zaključak 

Ključni čimbenik u promicanju cjeloživotne pravilne i odgovarajuće prehrane kao zalog za daljnji kvalitetan rast i razvoj djeteta jest pravilan utjecaj roditelja, edukacija u dječjim vrtićima te kasnije i u školi.

Djeca predškolske dobi nikad nisu premala da bi se uspostavio temelj pravilne prehrane te odgovarajućih prehrambenih navika, a jedan od najboljih načina jest da ih na razne načine uključimo u taj proces. Stoga valja uživati u hrani zajedno s našim mališanima, dopustiti im da ponekad sudjeluju u izboru namirnica tijekom kupovine, naučiti ih kvaliteti sirovih i industrijski proizvedenih namirnica te im dozvoliti s vremena na vrijeme da nam ‘pomognu’ oko pripreme jela. Uživanje u dobroj hrani i dobrom društvu u tom slučaju je zagarantirano.

Hrvojka Becker

inženjer prehrambene tehnologije,nutricionist,

Metabolic-balance®terapeut,

konzultantica za pravilnu prehranu