Stručnjaci za mentalno zdravlje ovu su definiciju proširili i na sposobnost pojedinca da uči, stvara dobre međuljudske odnose te razlikuje pozitivne od negativnih emocija, pravilno ih izražava i njima upravlja. Mentalno zdravlje dio je cjelokupnog zdravlja i značajno utječe na zdravstveno stanje pojedinca, obitelji, a i šire populacije.
Poremećaji mentalnog zdravlja jednak su zdravstveni problem kao i poremećaji tjelesnog zdravlja.

Modernizacijom društva sve je veća učestalost mentalnih bolesti u mlađoj odrasloj dobi, čime se narušava kvaliteta života bolesnika, ali i njegove obitelji, odnosno okoline. Statistički zdravstveni podaci u cijelom svijetu i kod nas stavljaju mentalne poremećaje na vrh liste najčešćih bolesti, a bolničko liječenje zbog duševnih poremećaja u znatnom je porastu u posljednjih 15 godina. Depresivni poremećaj jedan je od najčešćih i najozbiljnijih mentalnih poremećaja koji ne uzrokuje samo duševnu patnju nego i ukupno propadanje osobe, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi do 2020. godine depresija mogla postati druga po redu na listi vodećih bolesti. Osobe s mentalnim poremećajima u društvu su stigmatizirane, neprihvaćene, često i odbačene, što značajno pogoršava njihovu bolest. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, suicid, najgori ishod mentalne bolesti, u Hrvatskoj počini više od 1000 osoba godišnje, a smatra se da oko tri puta više ljudi razmišlja o samoubojstvu. Brojne studije pokazale su da postoji povezanost poremećaja mentalnog zdravlja s nastankom ili pogoršanjem drugih bolesti, posebno s povećanim rizikom od smrti zbog moždanog ili srčanog udara i karcinoma. Novije studije ukazuju i na znatno povećan rizik razvoja različitih oblika demencije u starijoj dobi, posebno Alzheimerove bolesti. No, svakako je najveći problem što su posljednjih desetak godina mentalni poremećaji u porastu u populaciji sve mlađe dobi, pa i kod djece.

Mnogo je načina kako osoba može sama sebi pomoći i svoje mentalno zdravlje održati dobrim. Kao i kod većine drugih kroničnih bolesti, koje su u znatnom porastu zbog suvremenog načina življenja, prehrana ima velik utjecaj na mentalno zdravlje. Iako se godinama zna za dobrobit mediteranske prehrane, opsežna studija koja je uključila više od 11.000 žena srednje životne dobi koje su slijedile pravila ove prehrane, pokazala je značajnu dobrobit ne samo na tjelesno zdravlje nego i na dulje održavanje dobrih kognitivnih funkcija i ukupnog mentalnog zdravlja. Nasuprot tome, poznate su namirnice koje loše djeluju na mentalno zdravlje: velike količine šećera i kofeina te prehrambeni aditivi (koji nose oznaku E). Povećana konzumacija alkohola povećava incidenciju anksioznosti i depresije, a ovisnost o alkoholu dovodi do potpunog urušavanja mentalnoga zdravlja. Tjelesna aktivnost je također, kao i kod drugih bolesti, važan čimbenik održavanja dobrog mentalnog zdravlja. Poznato je da je fizički napor odličan lijek za tugu, jad, bijes i sve ostale negativne emocije jer se tijelo umara, a um odmara i „čisti“ od negativnih emocija. Zdravstveni stručnjaci stoga preporučuju odraslim osobama da se dva i pol sata tjedno bave nekom umjerenom aerobnom tjelesnom aktivnosti (hodanje, lagano trčanje, vožnja bicikla). Provođenje ovakve tjelovježbe u grupi dodatno stimulira dobro raspoloženje jer pojačava važne socijalne kontakte i osjećaj pripadnosti te jača samopouzdanje. Postoje i preporuke za provođenjem takozvane „zelene“ aktivnosti, odnosno tjelesne aktivnosti u zelenoj, stimulirajućoj prirodi: šetnje u prirodi ili rad u vrtu, koji dokazano poboljšavaju stanje bolesnika s blagom do umjerenom depresijom.

Naposljetku, izuzetnu važnost za mentalno zdravlje ima zdrav san i dovoljno spavanja te su upravo poremećaji spavanja jedan od prvih znakova mentalnog disbalansa. Dokazano je da su osobe koje dulji period života spavaju manje od pet sati dnevno podložnije nastanku mentalnih bolesti. Stoga je nužno uvesti dobru higijenu spavanja, već od malih nogu, kako bi se usvojena navika održala i tijekom života.

Dokazano je i da značajnu ulogu u održavanju dobrog mentalnog zdravlja imaju omega-3 masne kiseline. Jedna od njih je DHA, dokosaheksaenoična kiselina, koja se normalno nalazi u moždanim stanicama. Manjak DHA uzrokuje niz mentalnih problema, a povećanje unosa DHA preporučuje se kod slabljenja pamćenja, depresije, poremećaja raspoloženja, demencije i poremećaja smanjenja pažnje. Uz DHA, za dobro zdravlje mozga često se preporučuju i vitamin D, vitamin B12 i antioksidansi.

Autorica članka:
Aleksandra Grundler Bencarić
mag. pharm.