05 tra Magnezij – mineral koji može pomoći dijabetičarima
Magnezij je važan nutrijent potreban našem tijelu za zdravo funkcioniranje. Nalazimo ga u značajnim količinama u cijelom tijelu, gdje sudjeluje u opuštanju mišića, zgrušavanju krvi te proizvodnji ATP-a (adenozintrifosfat-glavno unutarstanično skladištenje energije). Nerijetko manjak minerala implicira neke kronične bolesti poput slabog glikemijskog i inzulinskog odgovora. Enzimi magnezija igraju važnu ulogu kod metabolizma karbohidrata, aminokiselina i kolesterola. Kelirane forme ovog minerala općenito su superiorne u odnosu na anorganske, a neka istraživanja pokazuju kako suplementacija određenim mineralima mijenja stanje DM2 (Diabetes mellitus tip 2), te da magnezij može pridonjeti u preveniranju ovog poremećaja. Najčešće loše prehrambene i sjedeće životne navike tijekom duljeg životnog perioda pridonose razvoju DM2 – kronične bolesti koju karakterizira povišena razina šećera u krvi. Sve započinje inzulinskom rezistencijom (nedovoljna funkcija inzulina), praćenom pomanjkanjem količine inzulina u kasnijoj fazi bolesti. Dijabetes je jedan od vodećih uzroka kardiovskularnih bolesti, slijepila, bolesti desni, bubrežnih bolesti, komplikacija u trudnoći itd. Mnogi pacijenti mogu kontrolirati svoju razinu glukoze pravilnom prehranom, vježbanjem i suplementacijom, a tek u kasnijoj, težoj fazi potrebni su medikamenti. Istraživanja su pokazala kako nekolicina bioaktivnih komponenti može pridonjeti kontroli razine šećera i masnoća u krvi te prevenirati komplikacije uzrokovane dijabetesom. Ovdje govorimo o antioksidansima, inflamatornim agensima, mineralima i aminokiselinama. U kategoriji minerala posebnu učinkovitost pokazuje magnezij, mada vrijedi spomenuti i krom te cink. Magnezij je esencijalni miniral, pronalazimo ga u leguminozama, zelenom zeljastom povrću, ribi, cjelovitim žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima. Dijeta s povišenim udjelom šećera, fruktoze, većeg unosa proteina, tanina, kofeina, alkohola, oksalata i sl. može povećati potrebe tijela za magnezijem. Magnezij regulira više od 325 enzima u tijelu, od kojih mnogi imaju utjecaj na pohranu i korištenje energije. Točan mehanizam kojim magnezij povoljno utječe na inzulinsku rezistenciju, hipertenziju i kardiovaskularne bolesti nije još do kraja utvrđen. Unatoč tomu možemo reći kako utjecaj magnezija na metabolizam makronutrijenata, stanični transport, agregaciju trombocita, homeostazu elektrolita, reakcije fosforilacije i defosforilacije igra značajnu ulogu i pridonosi u konačnici zdravijem metabolizmu.
Zaključak
Magnezij je neophodan za djelovanje i proizvodnju inzulina. Bez inzulina pak magnezij se ne bi mogao transportirati u stanice gdje je najpotrebniji. Dakle, inzulin ne samo da je odgovoran za reguliranje šećera u stanicama već i magnezija. Ukoliko naše stanice postanu otporne na inzulin, ili ako se ne proizvede dovoljno inzulina, tada ćemo imati težak put skladištenja magnezija u stanice gdje i pripada. Niske koncentracije seruma i unutarstanične koncentracije magnezja povezane su s inzulinskom rezistencijom, smanjenom tolerancijom na glukozu i smanjenom količinom izlučivanja inzulina. Bez magnezija naša gušterača neće lučiti dovoljno inzulina ili izlučeni inzulin neće biti dovoljno učinkovit – neće uspjeti kontrolirati razinu šećera u krvi. Magnezij u našim stanicama pomaže pri opuštanju mišića, ali ako ga ne možemo pohraniti radi otpornosti stanica tada ćemo ‘izgubiti’ magnezij, što uzrokuje stezanje krvnih žila i pad energije te povećanje krvnog tlaka. Tek počinjemo razumjevati intimnu vezu između dijabetesa i srčanih bolesti, ako promatramo da između pada razine magnezija i pada učinkovitosti inzulina postoji određena uzročno-posljedična veza. Svakako se veselimo novim otkrićima na tom polju.
Hrvojka Becker,ing.prehrambeni tehnolog