08 ožu Ketogena dijeta – može li pomoći kod epilepsije
U početku je neophodna hospitalizacija. Ketogena dijeta provodi se na taj način da bolesnici poste 24h prije hospitalizacije te 48h nakon primitka u bolnicu. Pritom se pazi na adekvatan unos vode i prate se potrebni biokemijski parametri. Nakon što je uspostavljena ketoza, počinje se s kalorijskim unosom s tim da se broj kalorija povećava za 1/3 u svakom drugom obroku sve dok se ne postigne predviđen omjer ketogene dijete 4:1 (4g masti/1g proteina i ugljikohidrata). Dnevni kalorijski unos se izračunava tako da se održi idealna tjelesna težina svakog bolesnika. Potrebna je restrikcija unosa tekućine prema dnevnom unosu kalorija (npr. ako bolesnik ima predviđenu dijetu od 2200 kalorija, unos tekućine iznosi 2200 ml). Pritom su potrebni dodaci vitamina, fosfora i kalcija u prehrani. Za vrijeme provođenja dijete potrebno je monitoriranje razine šećera u krvi (oprez: hipoglikemija) te razine ketona u urinu.
Vrlo je važno provoditi dijetu pod strogim nadzorom liječnika i dijetetičara, jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neželjenih učinaka.
Ketogena dijeta se može koristiti uz terapiju lijekovima ili kao alternativna metoda liječenja. Bitno je napomenuti da ketogena dijeta pojačava nuspojave lijekova topiramata (TPM) i valproata (VPA), tako da se preporuča da se navedeni lijekovi ukinu odnosno zamijene s drugim antiepilepticima mjesec dana prije primitka u bolnicu ili za vrijeme boravka u bolnici.
Nedostaci ketogene dijete
U svjetlu današnjih preporuka liječnika i nutricionista o koristi niskog unosa masti, nameće se pitanje o dugoročnim posljedicama koje bi ovakav način prehrane mogao izazvati. Poznato je da povišen unos zasićenih masti uzrokuje kardiovaskularne bolesti te povećava opasnost od pretilosti i dijabetesa. U djece može dovesti do smanjenja gustoće kostiju, a u odraslih do osteoporoze (zato se u prevenciji kao dodaci ishrani upotrebljavaju pripravci kalcija i fosfora).
Dosadašnja saznanja i pretpostavke treba dobro odvagnuti prije nego što se odlučimo za ovakav način liječenja. Ipak, činjenica da prehranom možemo pozitivno utjecati na tijek i ishod ove neugodne bolesti djeluje ohrabrujuće i ne treba je zanemarivati. Piše: Doc.dr.sc. Željka Petelin Gadže dr.med., Spec. neurolog