01 lip Doručak i njegovi učinci na zdravlje
Često čujemo frazu ‘doručak je najvažniji obrok u toku dana‘’. Zahvaljujući velikom broju dokaza da je konzumacija doručka povezana sa zdravim prehrambenim, ali i ostalim zdravim životnim navikama, uzročno-posljedična je teza kako kod velikog uzorka posebice mladih ljudi možemo spriječiti prekomjernu težinu, nedostatak hranjivih tvari i smanjiti faktore rizika za razvoj raznih kroničnih bolesti. Dostupne studije pokazuju da hrana koju koristimo za doručak dolazi iz grupe osnovnih prehrambenih namirnica: kruh, žitarice i mliječni proizvodi. Doručak, tako, predstavlja hranijiv obrok s najčešće niskim postotkom masnoće i višim postotkom složenih ugljikohidrata. Pravilan izbor jutarnjih namirnica omogućava većinu preporučenog unosa vitamina i minerala, uključujući vitamine A i C, riboflavina, kalcija, cinka i željeza. Jutarnji obrok s nižom razinom BMI (indeks tjelesne mase) i većim energetskim unosom zvuči pomalo kontradiktorno, ali navika konzumiranja namirnica s niskim udjelom masnoće i složenih ugljikohidrata svakako predstavlja jednu od preporuka. Preskakanje doručka najčešće vodi do kasnijeg većeg unosa energije, odnosno do većeg udjela masnoće u dnevnom jelovniku tijekom dana, radi potrebe organizma da nadoknadi manjak energije, što u konačnici dugoročno može dovesti do pojave pretjerane tjelesne težine konzumenta. Zamjena namirnica visokog glikemijskog indeksa (HGI) namirnicama nižeg glikemijskog indeksa (LGI) u konzumaciji tijekom doručka može biti posebno korisna za mlade ljude koji se bore s pretilosti, uz daljnju pojačanu kontrolu glikemijskog indeksa i kontrolu osjećaja sitosti. Razina glukoze koja ulazi u krvotok i trajanje povišene koncentracije glukoze u krvi može izazvati hormonalne i metaboličke promjene koje mogu utjecati na zdravlje. Kod odraslih, konzumacija LGI mješovitog doručka u usporedbi s HGI doručkom smanjuje postprandijalnu glikemiju i insulinemiju. Neka od istraživan ja ukazuju kako redukcija glikemijskog indeksa teško da može utjecati na markere metaboličkih rizika u djece, no ovaj odnos još je u fazi istraživanja. Dakle, dokazane zdravstvene prednosti ovakvog tipa doručka pokazale su se najučinkovitije kod odrasle populacije i starijih adolescenata. Još jedna od važnih pretpostavki konzumiranja kvalitetnog svakodnevnog doručka jest da on poboljšava koncentraciju i pažnju kod školaraca. Općenito, smatra se da je redovita konzumacija doručka u korelaciji s uspješnijim postizanjem kognitivnih izazova, a dokaz tomu je i provedena studija u tom području. Možemo zaključiti da je doručak jedan od bitnijih faktora u provođenju zdravih životnih navika i slijediti smjernice temeljene na postojećim istraživanjima, koje govore da određeni nutritivni sastav doručka može biti posebno koristan za zdravlje – kao što je konzumacija složenih ugljikohidrata porijeklom iz žitarica, prehrambenih vlakana i mliječnih proizvoda bogatih bjelančevinama, a izbjegavati jednostavne šećere.
Hrvojka Becker,ing.prehrambeni tehnolog