29 stu Bademi
Bademi su porijeklom sa Bliskog istoka i južne Azije odakle su se proširili prvo na Mediteran, a kasnije i na druge dijelove svijeta. Jako su hranjivi, a prehrambena industrija ih najčešće koristi za spravljanje brašna,ulja i mlijeka.
Nutritivna vrijednost
100g = 575 kalorija
Masti: 49g (76% preporučene dnevne vrijednosti)
Zasićene masti: 4g (19%)
Trans masti: 0g
Kolesterol: 0g
Sol: 1mg (0%)
Ugljikohidrati: 22g (7%)
Vlakna: 12g (49%)
Šećeri: 4g
Proteini: 21g
Najzastupljeniji vitamini i minerali
100g badema sadrži:
Vitamin E: 26,2mg (131% dnevne potrebe)
Vitamin B1 (tiamin): 0,2mg (14%)
Vitamin B2 (riboflavin): 1mg (60%)
Vitamin B3 (niacin): 3,4mg (17%)
Folna kiselina: 50.0mcg (12%)
Kalcij: 264mg (26%)
Željezo: 3,7mg (21%)
Magnezij: 268mg (67%)
Fosfor: 484mg (48%)
Kalij: 705mg (20%)
Cink: 3,1mg (21%)
Bakar: 1,0mg (50%)
Mangan: 2,3mg (114%)
Dobrobiti badema za zdravlje
Masnoće koje se nalaze u bademima jesu mono-nezasićene masne kiseline (istu kemijsku strukturu masnih kiselina nalazimo u maslinovom ulju). Brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija badema, a i ostalih orašastih plodova snižava LDL kolesterol, te pomaže u očuvanju zdrave razine HDL kolesterola tzv. dobrog kolesterola.
Bademi sadrže još nekoliko komponenata koje igraju ulogu u zdravlju kardiovaskularnog sistema, a to su: magnezij, kalij i vitamin E. Sva tri navedena nutrijenta dokazano snizuju krvni tlak.
Temeljem znanstvene studije o prehrambenim navikama 80.000 žena u Americi došlo se do spoznaje kako uzimanje cca 30 grama orašastih plodova tjedno smanjuje rizik od žučnog kamenca za 25%.
Bademi i debljina
Kao i sa drugim namirnicama tako ne treba pretjerivati ni pri konzumaciji badema, no svome bi tijelu svakako učinili uslugu kada biste svaki kolač ili grickalicu koju namjeravate pojesti zamjenili upravo bademimima.