26 lis. Usredotočeno svjesno jedenje vs. Intuitivno jedenje

Svakodnevno čitamo o popularnim dijetama te što je od namirnica preporučljivo konzumirati, a koje namirnice svakako izbjeći. Potom umjesto da posegnemo za individualnim dijetetskim pristupom, najčešće krenemo prakticirati upravo neke od popularnih dijeta. Možemo li imati koristi od jedne dijete postavljene javno za masovnu upotrebu, odnosno prelaziti olako s jedne popularne dijete na drugu? Ili bi bilo bolje usvojiti određene zdrave životne navike koje bi uključile svjesni pristup prema hrani i pri tom optimalni unos iste?! Što kada bi si ipak dozvolili koju čokoladu intuitivno pristupivši  potrebama svojeg organizma, uzevši u obzir da unosimo obroke kada smo gladni, a stajemo kada smo siti.

Uvodim vas u dva novija dijetetička koncepta s kojima se od nedavno susrećemo:

Usredotočeno svjesno jedenje predstavlja koncept osvješćenosti prilikom konzumiranja one hrane koja se nalazi u tom trenu na našem tanjuru, a pri čemu ista predstavlja optimalni nutritivno i kalorijski gledano pravilno izbalansirani obrok.

Gotovo u isto vrijeme intenzivno je ponovo zaživio davno osmišljeni dijetetski konceptualni pristup pod nazivom

Intuitivno jedenje s naglašenim emotivnim pristupom jedenju ne zanemarujući u konačnici i spoznajni segment. I mada nam ova dva dijetetička koncepta djeluju vrlo slični, postoje itekako određene razlike koje ih čine karakterističnima.

 

Usredotočeno svjesno jedenje (Mindfulness)

Ideja da općenito sve što činimo ima našu potpunu usredotočenost poznata je tisućama godina unazad posebice u zen-budističkoj kulturi isprva kroz meditacije, a u današnje vrijeme jednako tako i putem raznih terapijskih tehnika koje pokrivaju nošenje s različitim segmentima životnih izazova.

Vježbanjem usredotočene svjesnosti možemo pozitivno utjecati i na probleme u prehrambenim navikama pojedinca. Na taj način fokusirajući se na trenutak ”ovdje i sada” odlučujemo živjeti, razmišljati i djelovati u sadašnjem trenutku, te tako raditi na ispravljanju pogrešnih kognitivnih ”programa”.

Važno je da pojedinac dovoljno rano prepozna simptome koji dovode do nepotrebnog posezanja za hranom, a koje u konačnici može dovesti do prejedanja i time na vrijeme distancirati se od poriva za dodatnom količinom jela koja nam u tom trenutku nije potrebna. Svjesno jedenje podrazumjeva usredotočenost na cjeloviti doživljaj hrane: okus, miris, teksturu, temperaturu hrane i našu biološku reakciju na samo jelo. Jednako tako uključujemo i usredotočujemo um svjesni da jedemo kada smo gladni odnosno prestajemo jesti kada smo siti.

-Kako poboljšati učinkovitost usredotočenog svjesnog jedenja kod pretilih osoba

Ovaj pristup svjesnog jednja postaje uspješniji ukoliko ga stručna osoba kombinira s bihevioralnim tehnikama kod prejedanja kojima spriječava stanja prekomjerne konzumacije hrane. Pristup podrazumijeva dva segmenta; segment ”što si trebam govoriti”- sačinjen je od fraza koje bi nam trebale pomoći da spriječimo ulazak u zonu prejedanja. Drugi segment ”što moram učiniti” svodi se na aktivnost kojom se valja zaokupiti kako bi preusmjerili pažnju na neku vrstu ugode, koja bi u prosjeku trebala trajati oko 30min.

Intuitivno jedenje

Među stručnjacima danas već brendirani program tzv. intuitivno jedenje doživljava se strukturiranijim principom kojega su davne 1995 godine konceptuirale dvije dijetetičarke Evelyn Tribole i Elyse Resch.

Intuitivno jedenje sažeto je kroz provođenje principa koji ide korak dalje od same mentalne spoznaje dakle sve do emocionalne razine da je čin konzumacije hrane posljedica odgovora na naše emocije kako pozitivne tako i negativne.

Za neke rješavanje emocionalnih problema putem hrane može dovesti do poremećaja u prehrani ili nezdravog pristupa prema hrani, a intuitivno jedenje nas uči kako da osluškujemo fizičke i emocionalne podražaje vezane uz hranu te da bez grča jedemo ne opterećujući se konstantno da li je nešto što smo unjeli na ‘popisu ”zabranjenih namirnica” već osluškujemo vlastito tijelo i pružamo mu ono što nas traži. S vremenom dolazi do intuitivnog osvješćivanja što jest doista dobro za naš organizam i tako pojedinac usvaja pravilan način prehrane gotovo potpuno izbacujući prazne kalorije. Koncept također preporučuje i potiče pojedinca na vježbanje i aktivno kretanje, no i ovdje intuitivno pristupamo ne pretjerujući s napornim vježbama koje kažu autorice mogu samo iscrpiti organizam umjesto da se nakon vježbi osjećamo puni energije.

Kroz koncept intuitivnog jedenja autorice predstavljaju kako odbaciti određene potencijalno opterećujuće mentalno-emotivne obrazace, doživljavajući odnosno prakticirajući unos hrane kao sveobuhvatni doživljaj zdravog učinka na organizam. Ovakav pristup znači da primarno koncept intuitivno jedenje ne govori o gubitku kilograma kao krajnjem cilju koji želimo postići. Cilj je osjećati se bolje.

Koji je pristup bolji? Koncept za koji se valja odlučiti ovisiti će o našem zdravstvenom stanju, antropometrijskim mjerama i stilu života. Preporuka je i razgovor sa stručnom osobom iz područja prehrane koja će nas usmjeriti i voditi jedno vrijeme kroz ovakav sustav čime se usvaja primjena optimalno izbalansirane prehrane osvješćujući što i kako jedemo dozvoljavajući sebi intuitivan pristup jedenja koji pojačava usjećaj ugode prilikom konzumacije hrane .

Hrvojka Becker

inženjer prehrambene tehnologije,nutricionist,

certificirani Metabolic-balance®terapeut,

konzultantica za pravilnu prehranu