29 tra. Superhrana istina ili mit

U posljednje je vrijeme termin superhrana postao popularan i sveprisutan. Mediji posebice u zemljama razvijenog dijela svijeta prepuni su tekstova o ultra-zdravim-namirnicama, od nara, borovnice, akai bobica, cikle pa sve do kakaa i lososa. Većina takvih tekstova sugerira kako ćemo jedući ove namirnice dobiti sve potrebne nutrijente koji će nam odgoditi starenje i bolest.

Što je zapravo superhrana ?

Termin superhrana počeo se rabiti početkom 21. stoljeća. Obuhvaća prije svega namirnice kao što su voće i povrće te riba čiji sadržaj ima visok udio hranjivih tvari, a time i zdravstvenu dobrobit veću nego ostale namirnice. Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa određene vrste voća mogu se izdvojiti kao koncentrirani izvori molekula koje mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu u našim stanicama. Mjerenje antioksidativnog kapaciteta voća započeli su znanstvenici Sveučilišta Tufts u Bostonu. Mjerenje je pokazalo snagu antioksidansa u pojedinoj hrani. Ova vrijednost naziva se ORAC vrijednost (Oxigen Radical Absorbance Capacity ili kapacitet apsorpcije kisikovih radikala), a vjeruje se da unosom hrane s visokim brojem ORAC jedinica moguće povećati razinu antioksidansa u tijelu i pomoći u prevenciji starenja. No, unatoč sveprisutnosti pojma superhrana, ne postoji službena ili pravna definicija ovog termina.

Osvrnimo se i izdvojimo neke od tzv.super-namirnica:

Borovnice:

Sadrže visoku razinu antioksidanasa pod nazivom antocijani koji pomažu inhibiranju rasta kancerogenih stanica debelog crijeva. Bogate su i drugim antioksidansima koji pomažu u spriječavanju kognitivnog pada što je za sada dokazano u štakora.

Goji bobice:

u kineskoj medicini odavno poznate kao tajna dugovječnosti i jačanja imuno sustava, sadrže osamnaest aminokiselina, uključujući osam esencijalnih te predstavljaju snažan izvor antioksadanasa.

Spirulina:

hvaljena kao izvorna ‘superhrana’, ova modrozelena alga sadrži oko 60% bjelančevina i svih osam esencijalnih aminokiselina, sadrži značajan udio klorofila, što je čini učinkovitom pri provođenju detoksikacije.

Chia sjemenke:

Snažan su izvor kalcija, omega-3 masnih kiselina i antioksidanasa.

Alge-Pahuljice dulse:

Alge su općenito bogate mineralima. Pahuljice alge dulse bogate su željezom, ali i odlična zamjena za stolnu sol za sve one koji žele smanjiti njezin unos jer dulse pojačava okus slanosti u obroku.

Šipak:

Studije pokazuju da sok od nara kratkoročno može sniziti krvni tlak te smanjiti oksidativni stres kod zdravih ljudi. Kao što je poznato oksidativni stres okidač je za razvoj raznih bolesti. Ova superhrana pokazala je da ima moćna antioksidativna svojstva mada njezinu potencijalnu ljekovitost još detaljnije valja potvrditi u ljudi .

Losos:

Sadrži visoku razinu omega-3- masnih kiselina koje mogu spriječiti srčane probleme kod ljudi s kardiovaskularnim rizikom, kao i ublažiti bolove u zglobovima kod reumatoidnog artritisa.

 

Ovdje se najčešće radi o studijama odnosno kemijskoj analizi namirnica provedenim u laboratoriju u uvjetima ne rijetko drugačijim od onih pri svakodnevnoj konzumaciji namirnica.

Jedna od glavnih karakteristika istraživanja u ovom području jest da visoke razine hranjivih tvari imaju veću iskoristivost. To na žalost nije uvijek realno u kontekstu svakodnevne prehrane.

Zašto?

Da bi učinak bio gotovo ekvivalentan učinku postignutom tijekom istraživanja, namirnice bi valjalo konzumirati sustavno neko dulje vrijeme i u većim količinama što primjerice u slučaju kakaa koji se nalazi u čokoladi nije preporučljivo.

S druge strane studije najčešće imaju tendenciju koristiti životinjske modele poput štakora ili vršiti in vitro pokuse u kojima se koriste izolirane serije ljudskih stanica. Ova istraživanja mogu biti korisna i pružiti dodatne spoznaje znanstvenicima kako pojedine prehrambene komponente u namirnici utječu na fiziološke mehanizme u našem organizmu i koje zdravstvene dobrobiti nose, no nema jamstva da će one imati jednako snažan učinak prilikom konzumiranja u svakodnevnoj prehrani ljudi.

Učinci hranjivih komponenata iz namirnice također ovise o sljedećim faktorima: genima, dijeti, načinu života koji varira od osobe do osobe, tako da je teško proučavati njihov utjecaj na zdravlje s jedinstvenog stajališta. Idealno bi bilo uključiti kako interventne studije (gdje znanstvenici koriste različite vrste dijeta kako bi utvrdili međusobni učinak namirnica odnosno njihova hranjiva svojstva) tako i opservacijske studije (gdje istraživači promatraju učinke različitih dijeta u konzumenata).

Prosječni konzument tijekom obroka koristi kombinaciju namirnica, dok se kroz studije, namirnica najčešće ispituje ‘u izolaciji’ što vidjeli smo ne mora pružiti u potpunosti relevantan podatak, obzirom na tvrdnje da se konzumiranjem niza namirnica unutar obroka dobiva sinergistički učinak što dovodi do povećanja sposobnosti stanica tijela da ostvare bolju apsorpciju nutrijenata. Npr. betakaroten u mrkvi i špinatu će se bolje apsorbirati kada ga konzumiramo zajedno sa izvorom masnoća kao što je dressing za salatu.

Dakle, različite vrste hrane kada se konzumiraju zajedno donose nam više dobrobiti od korištenja pojedinih namirnica – samih.

Ideja da postoji hrana sa izvanrednim zdravstvenim prednostima je svakako atraktivna te je potakla javni interes prema svemu onome što nosi naziv superhrana. Međutim, označavajući neke namirnice prefiksom ‘super’ šalje se neizravno poruka konzumentu kako druge namirnice u našoj prehrani nisu toliko zdrave, dok upravo i one mogu pružiti visokovrijedne hranjive tvari. Mrkva, jabuka, luk, naprimijer prepuni su zdravih hranjivih tvari poput betakarotena, vlakana, flavonoida-kvercetina. Dvadesetak cjelovitih žitarica poput tjestenine, kruha, riže i sl. također sadrže visokovrijedna vlakna. Dodatna im je prednost što su pristupačni cijenom i lako dostupni.

Zaključak

Kada je riječ o osiguravanju zdravog obroka moramo povećati raspon hranjivih tvari u našoj prehrani umjesto da se isključivo fokusiramo na namirnice za koje postoje tvrdnje kako se radi o superhrani. Važna je raznolikost.

Hrvojka Becker,ing.prehrambeni tehnolog

www.zdravaprehrana.info