14 sij. Kako nam probiotske kulture mogu pomoći

Nedugo nakon rođenja razvijaju se korisne bakterije u majčinom mlijeku i probavnom traktu dojenčeta. Prirodna odnosno prirođena mikroflora služi pri suzbijanju rasta štetnih organizama, djelovanjem na imunonološki sustav koji valja ukloniti toksine uz prethodnu detoksikaciju, te kako bi pronašao imunološki odgovor kada su unutar mikrobiote prisutni patogeni mikroorganizmi. Također, smanjenjem apsorpcije nepotpuno probavljenih bjelančevina utječe na imuno sustav, smanjujući alergijske reakcije, odnosno općenito imunološke poremećaje. Prirodna bakterijska flora je jedinstvena, a održavamo ju kvalitetnim načinom života s što manje stresa, kvalitetnom prehranom i ostalim kvalitetnim okolišnim uvjetima. Ukoliko je naša mikroflora narušena, odnosno naše prirođene bakterije oslabljene primjerice primjenom antibiotika ili prekomjernim konzumiranjem prerađene hrane, tada probiotički dodaci mogu imati korisno djelovanje. Probiotici predstavljaju korisne bakterije; kako one koje žive u našim crijevima, tako i one u svojstvu dodataka prehrani u obliku živih bakterijskih kultura. Oporavak uz probiotičke pripravke može trajati mjesecima, no ukoliko nastavimo s nekvalitetnim unosom hrane naša mikroflora ubrzo će ponovo biti narušena. Stoga je prehrana jedan od ključnih faktora u održavanju zdrave mikrobiote. Preporučljivo je konzumirati hranu bogatu vlaknima i rezistentnim škrobom, odnosno što više povrća (zelenog povrća i mahunarki) i gljiva, dok su novija istraživanja pokazala kako jogurt ili kefir u manjoj mjeri pomažu ravnoteži unutar mikrobiote. Objavljeno je dvanaest istraživanja vezanih uz učinak probiotskih dodataka na sprječavanje virusnih infekcija kao što su prehlada i gripa, a rezultati su bili nedosljedni, no svakako uz određeno smanjenje intenziteta i trajanje bolesti. Ono što bi se trenutno moglo zaključiti temeljem ovih istraživanja jest da su probiotske kulture pokazale veću učinkovitost kod skupine koja se nezdravo hranila, te da je u manjoj mjeri pomogla skupini ispitanika koji su imali zdravije životne navike. Probiotske kulture pokazale su se korisnima i kod stanja iritabilnog sindroma crijeva, autoimunih bolesti te gljivičnih infekcija u crijevima, no osobe čiji je imunitet značajno oslabljen poput onih oboljelih od karcinoma, osoba koje su podvrgnute kemoterapiji ili HIV pacijenata trebali bi izbjegavati dodatke probiotskih kultura.

www.zdravaprehrana.info